Zašto ne sanjam?

Dok neki od nas redovito doživljavaju živopisne snove, postoje i drugi koji se pitaju: "Zašto ne sanjam?" Ovo pitanje može dovesti do nesigurnosti, jer se može početi pitati postoji li nešto što nije u redu s osobom ili je normalno ne sanjati.

Što su snovi i zašto ih imamo?

Snovi nisu samo jednostavne mentalne slike, misli i emocije koje se mogu pojaviti tijekom spavanja. Oni su zapravo prozor u našu podsvijest. Ova noćna putovanja mogu pružiti širok raspon iskustava, od živopisnih i inspirativnih trenutaka do uznemirujućih ili nadrealnih scenarija. Raznolikost iskustava u snovima odražava složenost našeg mozga koji je iznimno aktivan čak i tijekom spavanja.

Tumačenje snova seže daleko u prošlost i ima svoje korijene još u starom Egiptu. Već tada ljudi su bili svjesni da snovi nisu samo slučajni događaji. Stoga su s vremenom razvijene brojne teorije o tome zašto sanjamo. Jedna značajna teorija kaže da snovi imaju funkciju obrade i konsolidacije iskustava tijekom budnog stanja. Dok mozak tijekom spavanja ponovno prolazi kroz prošle događaje i emocije, to doprinosi produbljivanju našeg razumijevanja svijeta i priprema nas za buduće izazove. Istovremeno, snovi mogu proizaći i iz potisnutih ili potiskivanih emocija, želja i strahova.

Zašto neki ljudi manje sanjaju od drugih?

Postoji nekoliko faktora koji mogu utjecati na to koliko često i koliko intenzivno netko sanja. Mogući razlog zašto neki ljudi rjeđe sanjaju može biti u njihovoj arhitekturi spavanja. Snovi se uglavnom pojavljuju tijekom takozvane REM-faze spavanja (Rapid Eye Movement), koja čini oko 20-25% ukupnog ciklusa spavanja. REM-spavanje je faza spavanja tijekom koje su pokreti očiju brzi i nepravilni, dok istovremeno postoji povećana aktivnost mozga. To je faza kada se većina snova događa i često je povezana s intenzivnim emocionalnim doživljajima. Tijekom REM-spavanja, mišići tijela su opušteni, gotovo paralizirani, što služi kao zaštitni mehanizam da ne bismo fizički proživljavali naše snove. Ova faza spavanja je ključna za kognitivnu funkciju i emocionalno blagostanje. Ljudi koji provode manje vremena u REM-spavanju možda imaju manje snova ili se rjeđe sjećaju snova.

Osim toga, određene životne okolnosti i zdravstvena stanja mogu utjecati na iskustvo sanjanja. Stres, poremećaji spavanja, tablete za spavanje, alkohol i određeni lijekovi mogu sve dovesti do toga da manje sanjamo ili se ne sjećamo naših snova.

Može li se potaknuti sanjanje?

Za one koji žele intenzivnije sanjati ili se bolje sjećati svojih snova, postoje neke strategije koje mogu pomoći:

• Zdrava higijena spavanja: Važno je držati se redovitih vremena spavanja kako bi se podržao prirodni ritam spavanja i budnosti tijela. Opuštajuće okruženje za spavanje može se postići prigušivanjem svjetla, izbjegavanjem glasnih zvukova i postavljanjem ugodne temperature prostorije. Izbjegavanje stimulansa poput televizije, pametnih telefona ili računala neposredno prije spavanja pomaže mozgu pripremiti se za spavanje, jer plavo svjetlo zaslona može utjecati na proizvodnju hormona spavanja melatonina.

• Voditi dnevnik snova: Držite dnevnik pokraj svog kreveta i zapišite što više detalja o svojim snovima odmah nakon buđenja. Zapišite što ste doživjeli, osobe, mjesta ili emocije koje su se pojavile u vašem snu. Redovito vođenje dnevnika snova može poboljšati vašu sposobnost sjećanja na snove i pomoći vam prepoznati uzorke ili teme u vašim snovima.

• Lucidno sanjanje: Lucidno sanjanje uključuje učenje tehnika kako postati svjestan da sanjate dok sanjate. Tehnika MILD (Mnemonic Induction of Lucid Dreams) na primjer uključuje ponavljanje zamisli da postajete svjesni u snu prije spavanja. Redovitom praksom takvih tehnika možete povećati vjerojatnost doživljavanja lucidnih snova.

• Mentalna priprema prije spavanja: Uzmite nekoliko minuta da se mentalno pripremite za spavanje. Vježbe opuštanja kao što su progresivno opuštanje mišića ili vježbe disanja mogu pomoći umiriti um i smanjiti stres. Čitanje umirujuće knjige također može pomoći opustiti um i olakšati prijelaz u san.

• Prehrana i vježbanje: Uravnotežena prehrana bogata triptofanom može potaknuti proizvodnju serotonina i melatonina, dva važna hormona koji reguliraju ritam spavanja i budnosti. Hrana poput banana, mliječnih proizvoda, orašastih plodova i mahunarki dobar su izvor triptofana. Redovita tjelesna aktivnost tijekom dana može poboljšati kvalitetu spavanja i pomoći vam da noću bolje spavate.

• Tehnike opuštanja prije spavanja: Istražite različite tehnike opuštanja kako biste umirili tijelo i um prije spavanja. Progresivno opuštanje mišića uključuje napinjanje i opuštanje različitih skupina mišića kako bi se smanjile tjelesne napetosti. Vježbe disanja mogu pomoći produbiti disanje i opustiti tijelo. Joga kombinira tehnike disanja s blagim istezanjima i može pomoći umiriti um i pripremiti tijelo za spavanje.

Integracijom ovih različitih strategija možete ojačati svoju sposobnost sanjanja i uspostaviti dublju vezu sa svojim svijetom snova.

Zaključak

Snovi su fascinantan i složen fenomen koji nam pruža uvid u funkcioniranje našeg mozga tijekom spavanja. Iako neki ljudi manje intenzivno sanjaju od drugih, sposobnost sanjanja je univerzalno ljudsko iskustvo. Poticanjem zdrave higijene spavanja i primjenom određenih tehnika možda ne samo da možemo bolje sanjati, već i uspostaviti dublju vezu s našom podsviješću. Ali kao i sa svim ostalim stvarima u životu, ne stavljajte se pod pritisak i dajte si dovoljno vremena.